Circles Squared

AESTHETICS IS THAT branch of philosophy defining beauty and the beautiful, how it can be recognized, ascertained, judged. In the West the term was first used in 1750 to describe a science of sensuous knowledge. Its goal was beauty, in contrast with logic, whose goal was truth. Based upon dichotomies (beauty/truth, aesthetics/logic) the definition was elaborated into a multi-faceted concept assuming that opposites and alternates lead to an aesthetic result. The conjectures and conclusions were those of eighteenth-century Europe but are still common today. There are, however, different criteria at different times in different cultures. Many in Asia, for example, do not subscribe to general dichotomies in expressing thought. Japan makes much less of the body/mind, self/group formation, with often marked consequences. Here we would notice that what we would call Japanese aesthetics (in contrast to Western aesthetics) is more concerned with process than with product, with th...

UMJETNIKOVA RADIONICA Sebastian Bieniek Umjetnik je majstor. Tako ga često i oslovljavaju. Ovo oslovljavanje, vezano za izvorni status i umijeće stvaraoca, pobuđuje još jednu asocijaciju, kojom se umjetnička djelatnosti smješta u prostor posebne radionice. Smatra se da je atelje predio u kome umjetnik, s onu stranu svake vreve, izgrađuje svoje djelo u dostojanstvenoj samoći. Na ovakav pogled nadovezuju se predstave o ateljeu kao rezervatu, tajnovitom skrovištu ili kužnoj jazbini, gdje se u umjetnikovoj proizvodnoj djelatnosti sustižu zanatstvo, alkemičarske vještine i skandaloznost. Svaki od ovih iskaza može pronaći argument za svoju potporu. Umjetnik, međutim, na atelje gleda mnogo jednostavnije, istovremeno znajući da je u njemu sve mnogo složenije. Atelje je za umjetnika realnost. Oni koji su prošli kroz muku siromaškog dovijanja dobro znaju o kakvoj “realnosti” je riječ. U društvenom sistemu u kojem je potpuno obesnažena i obespravljena svaka duhovna djelatnost, rješenj...

Često, u različitim tradicijama, spominje se misteriozni jezik nazvan jezik ptica; očito se radi o simboličkom nazivu, jer sama važnost koja se pridaje poznavanju ovog jezika, kao prerogativa jedne uzvišene inicijacije, ne dozvoljava da se shvati doslovno. Na taj način, u Kur’anu se kazuje: “I Sulejman je nasledio Davuda; i reče: O, ljudi, poučeni smo jeziku ptica (‘ullimna mántiqa-t-tayri) darovani svakim dobrom...” (XXVII, 15). S druge strane, nailazi se na spominjanje junaka koji pobeđuju zmaja, kao što je slučaj sa Zigfridom iz nordijske legende, koji savršeno razumeju jezik ptica; zbog čega nam je lako odgonetnuti spomenuti simbolizam. Naime, pobeda nad zmajem za neposrednu posledicu ima postizanje besmrtnosti, predstavljene nekim predmetom, gde je uloga zmaja sprečavanje pristupa tom predmetu, te postizanje besmrtnosti u suštini predstavlja reintegraciju u centar ljudskog bića (u sufijskom literaturi radi se o zmiji koja čuva sakriveno blago, op.pr.), tj. u tačku u kojoj se...

Vi ste uvek tačni, draga prijateljice, a ja stigoh ovamo na stanicu pun sat ranije no što smo ugovorili. Zato me je namučilo nestrpljenje očekivanja, ublaženo malo lepotom vidika koji se odavde otvara na Bodensko Jezero. Kako je dan divan, vazduh čist, a nebo plavo! naše putovanje ne zavisi, doduše, od vremena, jer ćemo već u njegovoj trećoj minuti biti van domašaja svih atmosferskih nepogoda, ali bi nam oblaci pokvarili izgled na Zemlju. Sad sam baš kupio, ovde na peronu, svesku Bedekera „Mesec“. U njoj su opisane sve znamenitosti našega puta, i putniku saopšteni mnogi korisni podaci. Tu sam video da je izgled iz našeg voza na Zemlju označen sa dve zvezdice. Dve zvezdice Bedekerove, to znači veoma mnogo! U tome pogledu imaćemo danas naročitu sreću: zbog velikog barometarskog pritiska, javljaju sve evropske meteorološke stanice lepo vreme. Naš voz stoji spreman za polazak. Uđimo unutra. Ovo je Vaše odeljenje, a ovo moje. Pregradu između tih dvaju odeljenja...

U čemu se mistika razlikuje od religije? Mistika sobom predstavlja doživljaj večnosti, osećanje najviše stvarnosti, osećanje toga, šta je tajanstvena Suština, Koja stoji nad tekućim potokom vremena, iza granica materijalnog sveta i u isto vreme, proniče u tu materijalnost i osvetljava je. Mistika je doživljavanje tajanstvenog sastanka sa Onim, Koji je neulovljiv za ljudsku misao, nedostupan za telesna osećanja, neizraziv rečju, sa Onim, Koji je istovremeno blizu nama i beskonačno dalek, Koji nas traži, ali želi, da bi i mi tražili Njega, Koji je najveća sreća za čoveka, ali za zadobijanje Njega, treba se odreći sebe i pokoriti Mu svoj duh. Ako pitate mistika za Ime Božije, on će reći: prvo ime – Onaj Koji Jeste, a drugo – Nepostižni. Religija je neodvojiva od mistike; ona se obraća celoj ličnosti čoveka, otkriva put i sredstva za večno bogopoznanje. Osnova religije je – Otkrovenje, koje se prima kroz veru. Religija daje znanja, koja se potvrđuju mističkim opitom. Vera otk...

FANTAZMIČKI EROS I ZADOVOLJENJE ŽELJE Gdje je Eros, tu je i želja. Gdje je želja, tu je i njezino zadovoljenje. Tako drži dr. Freud kao i srednjovjekovni i renesansni teoretičari „ljubavi, uz jednu iznimku: potonji, katkada otkrivajući zapanjujuće znanje, sudeći po njihovoj slobodi i iskrenosti u pogledu ljudske seksualnosti, priznaju i druge oblike zadovoljenja želje. Uistinu, Eros, čija je narav duhovna, a lociran je na razini između duše i tijela, inteligencijskoga i osjetilnoga svijeta, može se prikloniti jednome ili drugome kozmičkom predjelu. No, budući da je želja lov na fantazmu, a da fantazma pripada svijetu, imaginarnome svijetu - mundus imaginalis čija je prostranstva lijepo opisao Henry Corbin ne Luditur hic ludus; sed non pueriliter, at sic Lusit ut orbe novo sancta sophia deo... Sic omnes lusere pii: Dionysus et qui Increpuit magno mystica verba sono. Ludus globi je vrhunska mistična igra, igra koju su Titani nametnuli Dionizu kako bi ga zarobili i ubili.3Ć Iz...

Nikako ne smijemo biti odveć čvrsto prikovani za ono što hoće naša ćud i za sve što nam padne na pamet. Naša glavna vještina i sposobnost leži u tome da se znamo podesiti različitim potrebama. Kad nas potreba prisili da slijedimo samo jedan kolosijek, to se zove biti, ali ne živjeti. Najljepši duhovi su oni koji znaju što je različitost i gipkost. Evo jednog slavnog svjedočenja staroga Katona: “U njega duh bijaše tako gibak da se jednako mogao dati na sve poslove, ma koji da je počinjao, da bi se bilo reklo kako je samo za njega rođen.” Tit Livije, XXXIX, 40.”1 Kad bih ja sebe morao podesiti na neki svoj način, ne bi bilo tako dobra načina na koji bih pristao biti zauvijek, pa da se ne mogu od njega osloboditi.  Život je jedno nejednako, nepravilno i mnogostrano gibanje. Čovjek nije svoj prijatelj i još manje svoj gospodar, već je vlastiti rob kad sam sebe uvijek slijedi i kad je tako zarobljen svojim sklonostima da ga nikako način ne može saviti. Kažem to u ovom času kad mi ...

U predstavi duhova i anđela planeta Venera se pokazuje na levo malo natrag na izvesnom otstojanju od naše zemlje. Kaţe se, u predstavi duhova stoga što nijedan duh ne vidi sunce ovoga sveta niti ijednu planetu, Oni samo imaju ideju da ovi postoje. Zboga toga se sunce ovoga sveta njima pokazuje kao nešto iza, i kao nešto sasvim tamno, a planete nekretnice u našem sunčanom sistemu vide u utvrđenom položaju Na planeti Veneri postoje dve vrste ljudi, koje su suprotne po karakteru. Neki su blagi i čovekoljubivi, a drugi su grubi i divlji skoro kao divlje životinje. Oni koji su blagi i čovekoljubivi, ti se vide na drugoj strani njihove zemlje. Oni koji su grubi i divlji kao divlje ţivotinje vide se licem prema nama. Treba znati da ovaj izgled zavisi od njihovog načina ţivota, jer to je ono što je uzrok privida prostora i otstojanja u tome svetu. Neki od onih koji su viđeni s druge strane planete, a koji su blagi i čovekoljubivi, dođoše da me posete. Primetio sam ih iznad moje gla...